Lokalni mediji su od nacionalnog značaja

23 oktobra, 2019

Lokalni mediji su od nacionalnog značaja

Jedan od panela upriličenih prvog dana sajma medija „Media Market“ održan je pod nazivom „Značaj lokalnih medija u Srbiji“ a u organizaciji Udruženja elektronskih medija COMNET.

Pod moderatorskom palicom Vladana Stefanovića iz TV Subotica u razgovoru su učestvovali Snežana Pečenčić iz Ministarstva kulture i informisanja, Emilija Marić, predsednica Upravnog odbora COMNET-a, Zoran Veličković, predsednik udruženja novinara Prouns, i Danijela Ivanković iz niške TV Zona plus.

Govoreći o aktuelnom položaju lokalnih i regionalnih medija u Srbiji, Vladan Stefanović je podsetio na činjenicu da se za poslednjih sedam-osam godina medijska slika u lokalu temeljno promenila. Na to je uticalo nekoliko faktora: set medijskih zakona koji su na specifičan način uredili oporezivanje lokalnih medija, projektno finansiranje umesto dotadašnjeg ugovornog u vezi sa lokalnim samoupravama, digitalizacija koja je pogodovala regionalnim i nacionalnim medijima ali ne i lokalnim, koji to nisu mogli podneti ni tehnički ni programski, ni kadrovski ni  finansijski. Lokalni mediji su izgubili i tržište oglašivača, koje se za lokalce drastično smanjilo u korist nacionalnih medija. Lokalni mediji više nisu mogli da izdrže ni izdvajanja za Ratel i REM, za autorska prava, a povlačenjem lokalnih medija iz tržišne utakmice izgubili su građani koji imaju specifične interese i potrebe, koje ne mogu sasvim da ostvare posredstvom nacionalnih medija.

 

Snežana Pečenčić je ukazala na pravni status lokalnih medija, pogotovo u odnosu na Ustavom zagarantovana osnovna prava, kao što su sloboda govora i izražavanja. Isto tako, Ustav daje pravo na slobodu medija, što znači da svako može biti osnivač medija pod zakonom predviđenih uslovima, a takođe govori o pravu građana na blagovremeno, potpuno i objektivno informisanje. Da bi se takva ustavna načela ostvarila potrebna je razvijena mreža lokalnih medija, a ona je i formirana. Tako je, kaže ona, broj registrovanih medija za godinu dana povećan sa 2.300 na 2.400, ali to uglavnom nisu klasični mediji, štampani ili elektronski,  nego pretežno mediji na internet mrežama, oni online. Ova činjenica je bitno uticala na normativno regulisanje medijske oblasti i finasiranje, tako što su pozicije za te namene u lokalnim samoupravama uglavnom iščezle ili preakcentovane, a lokalni mediji su „prebačeni“ na neizvesno projektno sufinansiranje. To je donelo značajnu štetu lokalnim medijima i dovelo do gašenja mnogih, pre svega štampanih i elektronskih. Preživeli su oni nacionalni i regionalni. Uz sve to lokalni mediji nisu mogli da izdrže teret digitalizacije, koja je povećala njihove troškove. Dodatno, njihovu egzistenciju poskupljuje i skupo vrednovanje projekata, jer je i za samo formiranje projektne dokumentacije često potrebna stručnost koje u lokalu nema. Na neki način to je uticalo i na ostvarivanje pominjanih prava građana, pa se očekuju normativna rešenja koja bi to novonastalo stanje nekako sanirala.

 

Jedna od posledica projektnog finansiranja je i potreba za umrežavanjem elektronskih medija da bi dobili regionalnu pa i širu pokrivenost i na taj način smanjili svoje obaveze prema regulatornim telima. Taj čin omogućuje i bolje funkcionisanje, i više sredstava, i bolje programske sadržaje, a veliki deo tih dilema treba da reguliše medijska strategija koja je u završnoj fazi pripreme.

 

Emilija Marić se pohvalila trendom širenja COMNET-ove mreže na celu teritoriju Srbije, i to ne samo mreže elektronskih medija nego i štampanih, i internet portala pa čak i radio-stanica. Istakla je da COMNET sada obuhvata preko tri stotine lokalnih medija, što je respektivna medijska snaga. Naglasila je značaj lokalnih tema svojstvenih lokalnim medijima, neuporedivo više nego onima sa nacionalnim predznakom. Iako ne mogu da se mere ni u pogledu brzine internet portala ni u pogledu dometa nacionalnih medija, mogu da se mere kvalitetom informacija od značaja za lokalne sredine. U tom kontekstu vredna je svake hvale razmena materijala i informacija između lokalnih medija i sredina, a tu su i programi na jezicima nacionalnih manjina koje žive u pojedinim lokalnim sredinama, što nacionalne televizije nemaju.

 

Danijela Ivanković je potvrdila prednosti lokalnih medija u izvornom informisanju matičnih sredina ali i zainteresovanost građana za lokalne teme. Izrazila je nadu da će se uslovi rada, marketinške blagodeti i dostupnost informacija u lokalu približiti onima u, na primer, Beogradu. Retko ko su usuđuje da daje novac lokalnim medijima i to je veliki problem pa kolege dobro znaju koliko je teško sastaviti kraj sa krajem. U svemu tome COMNET može da odigra značajnu ulogu.

 

Goran Veličković, predsednik Profesionalnog udruženja novinara Srbije, za koje je rekao da ga već čini 500-600 članova, medijskih profesionalaca, ukazao je na činjenicu da je nestanak više desetina lokalnih medija imao za posledicu gubitak posla za mnoge među njima. To je razlog da se Prouns aktivno uključi u raspravu o medijskim zakonima u vezi sa lokalnim i regionalnim medijima. Ukazao je i na pojavu pomalo fiktivnih medija, nekih i bez ijednog zaposlenog, ali i angažovanja nekvalitetnog i priučenog kadra, sve radi imperativa uštede. Ali, kazao je on, ima razloga za veru u zakonska rešenja i misiju COMNET-a i Prounsa, koji će lokalne medije i profesionalce cele države povezati u funkcionalnu i obećavajuću celinu.

Vesti